Od 15. do 17. 10. 2026. u Jelsi i Hvaru, otok Hvar

Otočna baština kao briga za zajednicu, od Hvara do Gotlanda

Jelsa i grad Hvar od 15. do 17. listopada 2026. ugošćuju međunarodni znanstveni simpozij 14. Anatomija otoka: Baštinska arena kao kontekst brige o otočnim zajednicama i krajolicima. Organizira ga Udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj iz Jelse, u suradnji sa znanstvenim institucijama, lokalnom samoupravom te kulturnim i razvojnim ustanovama s otoka Hvara. Više od pedeset istraživača, stručnjaka i predstavnika otočnih zajednica raspravljat će o tome kako se otočna baština čuva, živi i prenosi.

Skup polazi od teze da je briga jedna od ključnih funkcija koje baština može preuzeti: briga za krajolik, za zajednicu i za budućnost otoka.

U tridesetak izlaganja govorit će se o hrvatskim otocima, od Krka, Paga, Cresa, Šolte, Zlarina i Žirja do Hvara, Brača i Korčule. Iskustva hrvatskih otoka uspoređivat će se s otocima Gotlandom, Lezbosom, Farskim otocima, Zelenortskim otocima, arhipelagom La Maddalena i Bermudima. Simpozij otvara plenarno izlaganje švedskog etnologa Owea Ronströma o tradiciji i baštini kao suprotstavljenim pogledima na prošlost na otoku Gotlandu.

Teme skupa uključuju zajednička dobra i prirodne resurse, ostanak na otocima i doseljavanje, obrede i prijenos znanja, ulogu malih muzeja i lokalnih institucija, turizam i komodifikaciju baštine, otočnu kartografiju te pomorske veze. Na skupu se otvaraju i aktualna pitanja, primjerice „Jadrolinija u srcu“ kao maritimna baština, demografska revitalizacija i iscrpljenost malih zajednica pod pritiskom tržišta.

Četvrtak, 15. listopada · Jelsa
U četvrtak poslijepodne o procesiji Za križen govorit će pripovjedač Jakov Rubinić, nakon čega sudionici posjećuju galeriju Za križen u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Jelsi. Istog dana u 19 sati u Općinskoj knjižnici i čitaonici Jelsa predstavlja se zbornik Demografski izazovi i lokalne perspektive na otocima: Zbornik radova Anatomije otoka (urednice Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi i Ana Perinić Lewis).

Petak, 16. listopada · Hvar, Lođa
U petak se skup seli u grad Hvar, gdje se program održava u Lođi. Središnji događaj dana je okrugli stol Otočni muzeji i interpretacijski centri: Između zajednice i turizma. Otočni muzeji i interpretacijski centri djeluju kao zrcalo otoka, kako za one koji na njemu žive, tako i za one koji ga posjećuju. Razgovor je usmjeren na praktičnu stranu njihova rada. Govorit će se o različitim modelima djelovanja, o financiranju i manjku radnih mjesta te o odgovornoj skrbi za baštinu u ustanovama koje su ujedno dio gospodarstva, a otvorit će se i pitanje što je muzej bez turista. Uz stručnjake iz Konzervatorskog odjela u Splitu, predstavnicu LAG-a i FLAG-a Škoji te gostujuće sudionike iz Betine, svoja će iskustva podijeliti i hvarski muzejski djelatnici. U Lođi će biti predstavljeni i projekti otočnih lokalnih akcijskih grupa (LEADER/CLLD).

Subota, 17. listopada · Jelsa
Simpozij završava u subotu 17. listopada u 19 sati koncertom Pučkih pivača KBF-a pod vodstvom dr. sc. Joška Ćalete u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Jelsi.

Kada: 15. – 17. listopada 2026.
Gdje: Jelsa (Općinski dom) i grad Hvar (Lođa)
Ulaz: Simpozij je otvoren za javnost

Kotizacija
Kotizacija po osobi iznosi 80 eura, a za studente i umirovljenike 50 eura. Kotizacija za sudionike simpozija uključuje sudjelovanje u programu, konferencijske materijale, osvježenje u pauzama te jedan konferencijski obrok. Članovi udruge Anatomija otoka ostvaruju 20 % popusta na kotizaciju.

Podaci za uplatu
Primatelj: ANATOMIJA OTOKA – CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
Adresa primatelja: Jelsa 246, 21465 Jelsa
Banka: Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb
IBAN: HR3224840081135485556
SWIFT/BIC: RZBHHR2X
Svrha uplate: Kotizacija ANATOMIJA OTOKA 2026. – ime i prezime sudionika

Molimo sudionike simpozija da potvrdu o uplaćenoj kotizaciji pošalju e-mailom na info@anatomija-otoka.com, uz navođenje podataka za izradu računa (ime i prezime, adresa, OIB za pravne subjekte).

Organizator:
Udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj, Jelsa

Suorganizatori:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb; Institut za istraživanje migracija, Zagreb; Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru; Općina Jelsa; Turistička zajednica Općine Jelsa; Javna ustanova u kulturi HVAR1612; Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa; Lokalna akcijska grupa Škoji (LAG Škoji); Lokalna akcijska skupina u ribarstvu Škoji (FLAG Škoji); Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem; Srednja škola Hvar

Podržavaju:
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Ministarstvo demografije i useljeništva RH

Program simpozija (JPG)

Knjiga sažetaka (PDF)

Plakat simpozija (JPG)

The post Program 14. Anatomije otoka appeared first on Anatomija otoka.

Održano od 25. do 27. 9. 2025. u Jelsi, otok Hvar

Krhkost otoka i/ili otoci krhkosti: otočni životi, suvremene promjene i neizvjesne budućnosti

Od 25. do 27. rujna 2025. u Jelsi na otoku Hvaru održan je 13. međunarodni znanstveno-stručni simpozij Anatomija otoka, na kojem je sudjelovalo 38 znanstvenika s 29 izlaganja, donoseći multidisciplinarne uvide u aktualne izazove otočnog života.

Trinaesto izdanje otvorilo je raspravu o krhkosti otočnih svjetova – o tome kako se ona oblikuje, manifestira i razumijeva u suvremenim okolnostima. Umjesto da se krhkost tumači kao slabost ili izoliranost, pristupilo joj se kao upozorenju i mogućnosti da se promišlja drukčija budućnost otoka.

Promišljanje krhkosti otoka otvara niz istraživački relevantnih pitanja: gubitak bioraznolikosti i promjene u ekosustavima, nesigurnosti koje donose klimatske promjene i prirodne nepogode, depopulaciju, pretjeranu ovisnost o turizmu, posljedice apartmanizacije, slabu povezanost s kopnom i izostanak veza sa susjednim otocima, kao i administrativne podjele, poimanje prostora isključivo kao resursa te baštine kao proizvoda.

Posebna pozornost posvećena je ulozi civilnog društva, obrazovnih inicijativa i praksi brige koje potiču solidarnost i zajedništvo, kao i izazovima otočne ekonomije, poljoprivrede i samoodrživosti. U kontekstu raznih kriza koje obilježavaju naše doba – klimatskih, ekonomskih, zdravstvenih i ekoloških – cilj je bio razumjeti pukotine i lomove koji postaju sve vidljiviji u životima otoka i otočana.

Simpozij u Jelsi tako je postao mjesto susreta znanstvenika, otočana i šire javnosti, s nastojanjem da se krhkost otoka sagleda ne samo kao izazov, već i kao prilika za oblikovanje održivijih, povezanijih i pravednijih budućnosti.

Organizatori:
Udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj, Institut za etnologiju i folkloristiku, Institut za istraživanje migracija, Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, Općina Jelsa, Turistička zajednica Jelsa, Muzej općine Jelsa, Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa, Srednja škola Hvar, LAG Škoji, FLAG Škoji i Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem.

Uz potporu:
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske

Program 13 Anatomije otoka

The post Program 13. Anatomije otoka appeared first on Anatomija otoka.

Održano od 26. do 28. 9. 2024. u Jelsi i Starom Gradu na Hvaru

Kako se živi na otocima, geografski specifičnim prostorima sa svim infrastrukturnim, društvenim i kulturološkim izazovima, bila je tema dvanaestoga simpozija Anatomija otoka. Simpozij „Živjeti na otocima – demografski izazovi i lokalne perspektive“ okupio je od 26. do 28. 9. 2024. u Jelsi i Starom Gradu na Hvaru 43 autora koji su održali 31 izlaganje.

Migracije značajno i trajno mijenjaju demografsku sliku hrvatskih otoka i u svakom pogledu utječu na kvalitetu života okruženog morem. Povijest odnosa otoka, mora i kopna povijest je migracija u kojima se ogledao odnos ovisnosti ili samodostatnosti, središta i periferije i, prije svega, doživljaj izoliranosti stanovnika. Migracija je neodvojivo povezana s otočanima i otočnim načinom života. Posljednjih stotinjak godina prevladavajući demografski trend bila je depopulacija uzrokovana emigracijom. Međutim, suprotno uobičajenom poimanju hrvatskih otoka kao emigracijskih područja s kojih se odlazi na kopno, na bolje, oni su u gotovo svim razdobljima svoje povijesti bili mjesta imigracije. Nerijetko su pružali utočište različitim skupinama koje su bježale od sukoba na kopnu. Tu ulogu preuzimali su i u suvremenim ugrozama i krizama (Domovinski rat, COVID-19, potresi). Dominantni smjer migracija promijenio se tek krajem 19. stoljeća kada otoci postaju većinom emigracijska područja, što je odredilo daljnji demografski, a posljedično i socioekonomski razvoj. Noviji trendovi ukazuju i na određene promjene po pitanju migracija, a administrativno doseljavanje na nekim je otocima potpuno iskrivilo realnu migracijsku sliku.

Program 12 Anatomije otoka

The post Program 12. Anatomije otoka appeared first on Anatomija otoka.