Održano od 26. do 28. 9. 2024. u Jelsi i Starom Gradu na Hvaru
Kako se živi na otocima, geografski specifičnim prostorima sa svim infrastrukturnim, društvenim i kulturološkim izazovima, bila je tema dvanaestoga simpozija Anatomija otoka. Simpozij „Živjeti na otocima – demografski izazovi i lokalne perspektive“ okupio je od 26. do 28. 9. 2024. u Jelsi i Starom Gradu na Hvaru 43 autora koji su održali 31 izlaganje.
Migracije značajno i trajno mijenjaju demografsku sliku hrvatskih otoka i u svakom pogledu utječu na kvalitetu života okruženog morem. Povijest odnosa otoka, mora i kopna povijest je migracija u kojima se ogledao odnos ovisnosti ili samodostatnosti, središta i periferije i, prije svega, doživljaj izoliranosti stanovnika. Migracija je neodvojivo povezana s otočanima i otočnim načinom života. Posljednjih stotinjak godina prevladavajući demografski trend bila je depopulacija uzrokovana emigracijom. Međutim, suprotno uobičajenom poimanju hrvatskih otoka kao emigracijskih područja s kojih se odlazi na kopno, na bolje, oni su u gotovo svim razdobljima svoje povijesti bili mjesta imigracije. Nerijetko su pružali utočište različitim skupinama koje su bježale od sukoba na kopnu. Tu ulogu preuzimali su i u suvremenim ugrozama i krizama (Domovinski rat, COVID-19, potresi). Dominantni smjer migracija promijenio se tek krajem 19. stoljeća kada otoci postaju većinom emigracijska područja, što je odredilo daljnji demografski, a posljedično i socioekonomski razvoj. Noviji trendovi ukazuju i na određene promjene po pitanju migracija, a administrativno doseljavanje na nekim je otocima potpuno iskrivilo realnu migracijsku sliku.